WHO objavila prvi popis uzročnika gljivičnih infekcija koji prijete globalnom zdravlju

Navedenu objavu WHO citiram s osobitim zadovoljstvom jer se već dvadesetak godina primjećuje da je prijetnja gljivičnih infekcija u velikom porastu, a biorezonantnom metodom, kad se detektira prisustvo povećanih kolonija gljivica i prije nego dođe do infekcije, s velikim uspjehom uravnotežuje. Naime, i za gljivice vrijedi da kad su u ravnoteži, balansu s “dobrim” bakterijama one ne rade nikakve probleme. Svrha biorezonantne metode je upravo održavanje ravnoteže, odnosno kad se taj balans poremeti – a remeti ga bilo koja komponenta onog što nazivamo “suvremeni način života” (stres, loša prehrana, anksioznost, ubrzani ritam, nedostatak odmora, nedostatno spavanje…) – vraćanje ravnoteže. (- Marija Ruža-Bengeri, dr.med.)

Nazovite za besplatnu konzultaciju – 098/518-832x

Šire se i sve su otpornije na liječenje. Postoje samo četiri vrste liječenja, s vrlo malo novih opcija u razvoju.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sastavila je prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju, upozoravajući da su neki sojevi sve otporniji na lijekove i sve su rašireniji.

Tijelo UN-a, koje ima slične popise za viruse i bakterije, objavilo je da gljivične infekcije i njihova sve veća otpornost na liječenje predstavljaju sve veći rizik.

Povijesni nedostatak fokusa na opasnost gljivičnih patogena znači da postoje velike praznine u znanju, kao i manjkavosti u praćenju, liječenju i dijagnostici.

Bilo je teško čak i procijeniti razmjere prijetnje zbog nedostatka podataka, navodi WHO, pozivajući vlade i znanstvenike na velike napore da pojačaju odgovor na 19 gljivičnih infekcija s popisa.

“Izlazeći iz sjene pandemije bakterijske antimikrobne rezistencije, gljivične infekcije šire se i sve su otpornije na liječenje, postajući javnozdravstveni problem u cijelom svijetu”, rekao je dr. Hanan Balkhy, pomoćnik glavnog direktora WHO-a za antimikrobnu rezistenciju.

Gljivične infekcije često pogađaju ljude koji su već teško bolesni, poput pacijenata oboljelih od raka ili tuberkuloze, a stope su skočile među hospitaliziranim pacijentima s covidom-19 tijekom pandemije.

Postoje samo četiri vrste liječenja, s vrlo malo novih opcija u razvoju. Klimatske promjene također znače da se učestalost i zemljopisni raspon patogena širi, ističe WHO.

Otpornost je djelomično uzrokovana pretjeranom upotrebom antimikotika u poljoprivredi. Popis dijeli patogene u tri kategorije na temelju njihova potencijalnog utjecaja i podataka o riziku njihove otpornosti: kritični, visoki i srednji prioritet.

Skupina kritičnog prioriteta uključuje Candidu auris koja je vrlo otporna na lijekove i izazvala je brojne epidemije u bolnicama diljem svijeta, kao i Cryptococcus neoformans, Aspergillus fumigatus i Candidu albicans.

Skupina visokog prioriteta uključuje brojne druge gljivice iz obitelji Candida, kao i druge poput Mucorales, skupine koja sadrži gljivice koje uzrokuju mukormikozu ili “crnu gljivicu”, infekciju koja se brzo proširila kod teško bolesnih ljudi – osobito u Indiji – tijekom epidemije covida-19.

Skupina srednjeg prioriteta obuhvaća brojne druge gljivice, uključujući Coccidioides spp i Cryptococcus gattii.

Obratite nam se s povjerenjem!

Zatražite slobodan termin ili postavite pitanje.