Nasljeđe
Istraživanja su pokazala da nastanak pretilosti barem trećinom uzrokuju geni u čovjeka. U osoba s prekomjernom težinom nasljeđeni je smanjeni osnovni promet energije vrlo često uzrok problemima s težinom. Rizik od debljanja u području struka nasljeđuje se većem omjeru od debljanja u predjelu bedara.
Psihološki razlozi
Hrana, naravno, nije samo unos potrebne energije. Često jedemo zbog straha, brige, stresa, dosada, frustracije … pa dolazi do viška kilograma. Hranjenje je u tom slučaju zamjenska radnja.
Poremećaji u prehrambenim navikama
Pretile osobe obično jedu češće i brže od osoba normalne tjelesne težine te često dopuštaju da ih vanjski podražaji navedu na hranu. Ako se unosi previše energije, posebno previše masnoće i ugljikohidrata, prekomjerne se kalorije pretvaraju u masti i pohranjuju.
Starenje
Starenjem je organizmu potrebno sve manje kalorija. Ako se unos energije ne prilagodi smanjenim potrebama, tjelesna će se težina povećavati.
Premalo kretanja
Posljednjih tridesetak godina udio energije koji je bio potreban za kretanje u prosjeku se smanjio na 200 do 400 kcal na dan.
Lijekovi
Postoji čitav niz lijekova koji mogu dovesti do povećane težine, npr. antidepresivi, neuroleptici, hormoni (inzulin, kortizon, testosteron, estrogen).
Hormoni
Hormoni utječu na izmjenu tvari u tijelu. tako primjerice neuropeptid Y, kao i neki drugi hormoni, povećavaju tek te imaju važnu ulogu u nastanku prekomjerne tjelesne težine.
Inzulin u vrlo velikim dozama također pridonosi povećanju težine.
Estrogen, testosteron, gestagen i ostali steroidi utječu na raspodjelu masti u ijelu, pa tako ženski spolni hormoni pospješuju i stvaranje nakupljene masti na bedrima i natkoljenicama.
Ostale bolesti
U rijetkim slučajevima neka druga bolest može dovesti do povećanja tjelesne težine, primjerice hipotireoza (smanjena funkcija štitnjače) ili posebne bolesti (Cushingova bolest, Stein-Leventhalov sindrom).