Riječ alergija dolazi iz grčkog jezika i znači drugi, drugačiije (allos). Na prijelazu 19. u 20. stoljeće austrijski znanstvenik i pedijatar Felix von Pirquet prvi je upotrijebio pojam alergija i to je objasnio:
“Alergija je drugačije reagiranje organizma na neku supstancu kod koje je došlo do senzibilizacije.”
Što je potrebno da uopće govorimo o alergiji?
- Drukčija reakcija organizma – to je bolesni simptom, na primjer svrbež kože, pečenje očiju, osip na koži.
- Alergen – tj. supstanca na koju reagiramo alergijom: pelud, životinjska dlaka, živežne namirnice…
- Dolazi do senzibilizacije – to znači da jedan ili više doticaja s alergenom pokreće u organizmu imunološku reakciju; senzibilizirani organizam pri svakom ponovnom doticaju s alergenom odgovara jednakim bolesnim simptomom, moguće različitih intenziteta.
Još uvijek, nažalost, mnogi govore o alergiji tek onda kad je imunološku reakciju moguće dokazati specifičnim kožnim i krvnim testovima. Prema ovoj definiciji ako je kožni test na prašinu pozitivan, a tegobe još ne postoje, alergija nije izražena. Prema istoj definiciji, o alergiji se radi onda kada se reakcija ponavlja na neku živežnu namirnicu iako kožni i krvni testovi ništa ne pokazuju. Neki alergolozi razlikuju alergiju, pseudoalergiju i nepodnošljivost.
Osobama s tegobama je potpuno svejedno od kojeg oblika pate: žele je se samo riješiti.